Još uvek nema zaraženih virusom Zapadnog Nila; radi se na suzbijanju komaraca

|   Info
Još uvek nema oblolelih od Virusa Zapadnog Nila, prema zvaničnim podacima, ali se, zbog perioda inkubacije uskoro mogu očekivati i prvi zaraženi, kažu stručnjaci. Međutim, s obzirom na to da ovaj virus posotoji u Srbiji još od 2012. godine, on se već “odomaćio”, pa samo jedna od 150 osoba koju ubode zaraženi komarac imaju teže posledice, dok ostali prođu bez simptoma ili sa blagim simptomima sličnim gripu. Takođe, iz Zavoda napominju da prisustvo tirgrastog komarca koji prenosi bolesti poput denge, malarije ili zika virusa, još uvek nije potvrđeno u Srbiji.

S obziromn na to da je sezona komaraca u punom jeku već su detektovani na nekoliko lokacija u Srbiji komarci koji nose virus Zapadnog Nila, kažu iz Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju, koji sprovodi detekciju Virusa Zapadnog Nila u komarcima na teritoriji više gradova u Srbiji. Međutim, iz ovog Zavoda ističu da je svake godine situacija drugačija.

 

Osamdeset posto ljudi koje ujede komarac koji nosi virus Zapadnog Nila nće osetiti nikakve simptome, oko 20 posto njih će osetiti blage simptome slične gripu, a samo jedan od 150 ljudi koje ujede komarac sa ovim virusom može imati ozbiljnije posledice, kada dolazi do upale mozga i moždanih ovojnica, a kod imunokompromitovanih bolesnika, hroničnih bolesnika i ljudi straijih od 50 godina, može doći i do smrti, kažu stručnjaci.

 

Zavod za biocide i medicinsku ekologiju konstantno preduzima mere prevencije na teritoriji celog grada, radi suzbijanja komaraca, a radi i analizu na prisustvo virusa.

 

Povodom vesti koja se proširila da se u Srbiji pojavio i tigrasti komarac, koji prenosi virusne zarazne bolesti: denga, čikungunja, žuta i zika groznica, iz Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju kažu da je to invazivna vrsta koja je već duži niz godina prisutna u okruženju, međutim na teritoriji Srbije još nisu ustanovljene populacije tog komarca. Ono što je za njih karaktersitično je da su aktivni tokom celog dana i da obitavaju u urbanim sredinama. Međutim, na teritoriji Beograda, ali i u drugim gradovima, su postavljenje klopke na preko sto lokacija, napominju iz Zavoda.

 

Novinar: Danijela Perović

Komentari (0)

Ne postoji komentar!

Napišite komentar