
Izvor: Tanjug
Autori analize privredne aktivnosti istakli su da su posmatrano sa proizvodne strane ključni izvor rasta bili sektori ostalih usluga, neto porezi i građevinarstvo, dok je najveći negativan doprinos potekao od industrije i iznosio 1,7 procentnih poena.
Ukazuju da bi rast verovatno premašio tri procenta da je industrija održala prošlogodišnji nivo realne aktivnosti i ističu da je otežana proizvodnja pančevačke rafinerije mehanički "pojela" većinu planiranog rasta.
Prema evidenciji Evrostata, Srbija je i početkom 2026. ostala u evropskom vrhu prema međugodišnjem rastu realnog prometa u trgovini na malo, u stalnim cenama promet je uvećan za 5,5 odsto, navodi se u analizi i dodaje da su ključni faktori koji podržavaju rast prometa u maloprodaji i dalje rast raspoloživog dohotka stanovništva po osnovu većih plata i penzija, te povoljniji kreditni uslovi.
Kao važan podatak se ističe to da je krajem prošle godine dostignuta i dugoročno ciljana prosečna neto zarada od 1.000 evra.
Što se inflacije tiče, međugodišnja inflacija je u januaru 2026. dodatno usporila i iznosila 2,4 odsto.
Od 27 zemalja članica Evropske unije, veću međugodišnju inflaciju nego Srbija imalo je sedam zemalja.

Komentari (0)
Ne postoji komentar!